Hrvatska. Za epidemiju spremna.
Dokoluta netko do ministarskog položaja, zahvali na pitanjima i razvali priču kako su mudro promjenili zakone prije izbijanja epidemije (korone).
(Osobina titoističko-orjunaškog okota su tvrdnje i ponašanje kako sve od njih počinje.)
Epidemije (kuge)
Epidemija kuge 1428., Korčula, pogodila 7 000 stanovnika, preživjelo 1000 stanovnika.
Epidemije kuge 15. stoljeće, Dubrovnik, pogodila 50 000 stanovnika, umrlo 10 000 stanovnika.
Epidemije kuge 1358., do 1371.-1374. uz male prekide slijedile četiri epidemije kuge, Dubrovnik, umrli desetci tisuća ljudi.
Dubrovnik je 1377. uveo karantenu, prvi u svijetu.
Epidemije kuge 15, st. u Dubrovnik, Šibenik, Split, Zadar i Pula. Bilo ih je oko 25, a najjače su zabilježene 1401., 1416., 1437. kada je poumirala većina stanovnika.
Epidemija kuge u 15. st., Zadar ih doživio oko 12, Istra devet, Trogir i Rab po osam, a Pag tri.
Epidemije pogađaju Zagreba 1468., 1475. ili 1481. godine.
Epidemija u 16. st. najviše pogađa Split u kojem umire polovica stanovništva, Šibenik i Brač.
U Dubrovniku je 1517. od kuge umrlo više 1600 ljudi, 1526.-1528. oko 20 tisuća pučana, u 75 osoba iz redova vlastele s 84 vlastelinke.
Za pet godina Dubrovnik pošast koju su ondje zvali peste, pestilenza, male contagiosa ili malatia, odnijela je, prema nekim podacima, 2600 života.
Kuga u Stonu 1543. g., od posljedica bolest umrlo 90% stanovništva.
Sredinom 16. stoljeća epidemija kuge se u hrvatske zemlje proširila s teritorija Osmanskog Carstva. U listopadu 1553. zabilježena je na zagrebačkom području, a u lipnju 1554. u križevačkom kraju i Međimurju. Od kuge stradao velik broj ljudi, što je oslabilo obranu od Osmanlija. Epidemije su pogađala i druga područja, npr. Rijeku 1599. godine.
Epidenija kuge u 17. st., Splitu je 1607.-1608. umrlo oko 2800 ljudi, a u Zadru 1619., prema nekim procjenama, oko dvije trećine stanovnika. ZAdar, 1630.-1632. kada je umrlo četiri tisuće ljudi.
Pula 3000 umrlih, kopar 4000 umrlih.
Epidemija kuge 1649. u Dalmaciji, Zadar i Šibenik žarišta, 7000 umrlih.
Epidemija kuge 1645., Podunavlje, Međimurje. Da kuga ne prijeđe preko rijeke Drave, Varaždinska je županija u studenom donijela zaključak da se na rijeci Dravi postave guste straže koje će paziti da preko rijeke ne prelaze ljudi iz krajeva gdje je vladala zaraza. Nedovoljne mjere jer se kuga proširila do Koprivnice i Zagreba.
Epidemija kuge, 1730., 1765. i posebno 1783.-1784. u Splitu gdje je umrlo 3500 ljudi.
Povijest medicine
O kakvim to zakonima priča Beroš kad kaže da su donijeli zakone koji su im omogućili uspješnu borbu protiv pandemije izazvane korona virusom?
Karantenu i koridore (koje su nametanjem izbjeglica uspješno anulirali) su smislili Hrvati i prvi primjenili. U tisućljetnoj borbi za zadravlje.
Andrija?
(Hrvatsku nisu pogađale samo epidemije kuge …)
Studenti medicine na studiju proučavaju predmet Povijest medicine i postoje mnogi sveučilišni udžbenici koji obrađuju to područje.
Po podacima iznesenim u Članku “Epidemije kuge: Najteže pojave u hrvatskoj povijesti! Justinijanova kuga, Crna smrt…”, 19.03.2020 09:25 Hina,
https://www.rtl.hr/vijesti-hr/koronavirus/3666243/epidemije-kuge-najteze-pojave-u-hrvatskoj-povijesti-justinijanova-kuga-crna-smrt/
Kad je ova zastava izvješena na brodu, onda je cijeli brod u karanteni
